Prehrana kod bubrežnih bolesnika poseban je oblik prehrane kojemu je cilj spriječiti ili svesti na minimum simptome bubrežne uremije. To se postiže smanjivanjem gomilanja dušikovih spojeva. Njih gomila bubreg zbog smanjene funkcije. Posebno prilagođenom prehranom kod bubrežnih bolesnika može se postići:
- odgađanje potrebe za dijalizom
- kontrola hipertenzije
- održati normalan nutritivni status
Osnovna uloga bubrega je održavanje ravnoteže tekućina, elektrolita i organskih spojeva. Bubrezi svakodnevno filtriraju krv što rezultira izlučivanjem prosječno 1,5 litre urina svaki dan.
Postoji širok spektar bubrežnih bolesti u koje se ubrajaju:
- bubrežni kamenac
- akutna ozljeda bubrega
- kronična bubrežna bolest
- bubrežno zatajenje
Prehrana kod bubrežnih bolesnika jedna je od najzahtjevnijih za dijetetičko planiranje. Razlikuje se ovisno o bubrežnoj bolesti o kojoj je riječ.
Prehrana kod bubrežnih bolesnika – bubrežni kamenac
Postoje 3 vrste bubrežnih kamenaca:
- kamenci od kalcijeva fosfata ili kalcijeva karbonata
- kamenac od oksalata
- kamenac od urata
Prehrana se razlikuje ovisno o vrsti bubrežnog kamenca. Općenito, karakterizira ju:
- povećan unos tekućine
- smanjen unos proteina
- smanjen unos oksalata
- adekvatan unos kalcija
- smanjen unos fosfora
Uz to, pretilost je važan rizični čimbenik pojave bubrežnih kamenaca. Porastom tjelesne mase dolazi do povećanja izlučivanja kalcija, oksalata i urata koji su upravo zaslužni za stvaranje kamenaca. Stoga, preporučuje se održavanje tjelesne mase u normalnom rasponu odnosno indeksa tjelesne mase u intervalu 18,5-25 kg/m2.
Kamenci od kalcijevog fosfata ili karbonata najučestaliji su. Osim adekvatnog unosa tekućine, preporučuje se smanjenje unosa proteina koji ne potječu iz mliječnih proizvoda i soli. Proteini i natrij iz kuhinjske soli potiču izlučivanje kalcija urinom, što može povećati rizik od nastanka bubrežnih kamenaca.
Također, iako kamenci nastaju iz kalcija, ipak je važan adekvatan unos kalcija. Preporučuje se primarno unos kalcija iz hrane. U slučaju nemogućnosti zadovoljavanja potreba za kalcijem samo iz hrane može se posegnuti za dodacima prehrani. Pri tome, dodatke prehrani koji sadrže kalcij trebalo bi unositi uz obroke i ne prekoračivati preporučene doze.
Dovoljan unos kalcija važan je i za sprječavanje nastanka oksalatnih kamenaca jer se kalcij veže za oksalat u crijevima time sprječavajući njegovu apsorpciju. Prekomjeran unos vitamina C također može dovesti do stvaranja oksalatnih bubrežnih kamenaca. Zbog toga, osobe s bubrežnim problemima trebaju se posavjetovati s liječnikom prije uzimanja dodataka prehrani koji sadrže vitamin C.
S obzirom na to da se oksalatni kamenci stvaraju iz oksalata, preporučuje se smanjenje njegova unosa.
Namirnice koje sadrže veće količine oksalata pa bi se trebale izbjegavati su:
- kuhana cikla
- špinat
- prženi kikiriki
- čokolada
- paprika
- tikvice
- zelene mahune
- patlidžani
- rabarbara
- jagode
- sezam i tahini
- blitva
- proizvodi od integralne pšenice
- crni i zeleni čaj
- velika količina kurkume
Posljednja vrsta bubrežnih kamenaca su kamenci od urata. Meso, ribu i perad trebalo bi jesti u umjerenim količinama, dok se namirnice koje su bogate purinom preporučuje izbjegavati. To su:
- iznutrice
- inćuni
- sardine
- haringe
- temeljci i umaci od mesa
Prehrana kod bubrežnih bolesnika – akutna ozljeda bubrega
Akutna ozljeda bubrega obično se javlja kod bubrega koji su prethodno bili zdravi. Može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana.
Nutritivna terapija odnosno modifikacije u prehrani osobito su važne zbog:
- uremije bubrega
- metaboličke acidoze
- neravnoteže tekućine i elektrolita
- fiziološkog stresa
U ranim fazama akutne ozljede bubrega bolesnici najčešće nisu sposobni jesti. U teškim slučajevima najčešće se uz kontinuiranu hemodijalizu energija i nutrijenti osiguravaju intravenski – parenteralnom prehranom.
Osobito je važan adekvatan unos proteina i energije. Uz to, dodatno se trebaju regulirati:
- tekućina
- kalij
- natrij
Općenito, kod akutne ozljede bubrega nužan je individualan pristup, procjena i prilagodba prehrane za svakog oboljelog posebno što može provesti samo stručni liječnički tim s nutricionistom, tj. dijetetičarom.
Prehrana kod bubrežnih bolesnika – kronična bubrežna bolest
Mnoge oblike bubrežnih bolesti karakterizira polagano i kontinuirano smanjivanje bubrežne funkcije sve do zatajenja bubrega. Te bolesti pripadaju skupini kroničnih bubrežnih bolesti. I dalje nije razjašnjeno zašto neki oboljeli uspijevaju održati stabilno stanje duži niz godina, dok drugima dolazi do brzog progresivnog propadanja bubrega.
Cilj medicinske i nutritivne terapije je prevencija progresije bolesti i ublažavanje simptoma.
Vodeći uzroci nastanka kronične bolesti bubrega su:
- dijabetes
- hipertenzija
- glomerulonefritis
Nacionalna bubrežna zaklada (engl. The National Kidney Foundation) podijelila je kronične bubrežne bolesti u 5 stadija s obzirom na brzinu glomerularne filtracije. Svaki stadij karakteriziraju specifične prehrambene potrebe, a prehranu je važno prilagoditi i drugim zdravstvenim problemima, ako su prisutni.
Prehrana bi primarno trebala osiguravati adekvatnu razinu energije i proteina. Uz to postoji i potreba za smanjenjem unosa:
- soli
- kalija
- fosfora
- tekućine
Proteini djeluju opterećujuće na bubrežnu filtraciju dovodeći do ubrzanja gubitka bubrežne funkcije pa bi se njihov unos trebao ograničiti. Metabolizam proteina u tijelu dovodi do stvaranja otpadnih tvari. Zadaća bubrega je ukloniti taj otpad. Tako prekomjerni unos proteina dodatno opterećuje bubrege.
Međutim, proteini su važni za očuvanje mišićne mase i izgradnju drugih tkiva i molekula u organizmu, stoga ih se ne smije potpuno isključiti iz prehrane. Preporučuje se unos malih porcija hrane koja je bogata proteinima.
Preporučeni unos proteina smanjuje se s porastom stadija bolesti kod osoba koje još nisu na dijalizi. Barem 50 % prehrambenih izvora proteina trebali bi biti visokovrijedni proteini. Namirnice koje sadrže visokovrijedne proteine su primarno namirnice životinjskog podrijetla:
- meso
- perad
- riba
- jaja
- mlijeko i mliječni proizvodi
Iako je za bolesnike koji su na dijalizi nužno smanjiti unos proteina, to nije slučaj kod onih osoba koje idu na dijalizu te bi njihov unos proteina trebao biti viši.
Osim unosa proteina, velika pozornost obraća se unosu mineralnih tvari, tj. specifično elektrolita.
Potrebno je ograničiti unos natrija odnosno soli. To je važno za uspješno kontroliranje krvnoga tlaka pa njegov dnevni unos ne bi trebao prelaziti 2300 mg što je jednako otprilike 5 grama kuhinjske soli.
Unos soli može se smanjiti:
- smanjivanjem količine gotovih jela u supermarketima i restoranima
- kupovanjem svježih namirnica i kuhanjem kod kuće
- korištenjem svježih i suženih začina umjesto dijela soli u receptima
- proučavanjem udjela soli na nutritivnim deklaracijama proizvoda – količina od 140 mg natrija po serviranju označava proizvode s niskim udjelom soli
- ispiranjem konzerviranog povrća i mahunarki prije konzumiranja
Također, u slučaju pojave edema unos soli potrebno je dodatno smanjiti i on ne bi trebao prelaziti 1500 mg natrija na dan što odgovara 3 grama soli.
Osim natrija, u prehrani kod kroničnih bubrežnih bolesti potrebno je ograničiti i unos fosfora i kalija. Bubrezi čija je funkcija smanjena više ne mogu adekvatno izlučivati višak ovih mineralnih tvari iz organizma.
Namirnice bogate kalijem stoga treba zamijeniti namirnicama koje sadrže manje količine kalija. Namirnice koje su bogate kalijem uključuju:
- integralni kruh i žitarice
- smeđa riža
- naranče
- banane
- suhe smokve i šljive
- krumpir
- blitva
- špinat
- rajčica
- sjemenke suncokreta i bundeve
- mahunarke
- orašasti plodovi
S druge strane namirnice koje su siromašne kalijem su:
- bijeli kruh i tjestenina,
- jabuke,
- breskve,
- mrkva,
- bijela riža,
- pšenična krupica.
Uz to, zbog velike količine fosfora preporučuje se smanjenje unosa:
- mesa,
- peradi,
- ribe,
- mliječnih proizvoda (ograničiti na 1-2 serviranja dnevno),
- gaziranih osvježavajućih bezalkoholnih pića,
- prerađene hrane.
Količina kalija i fosfora u namirnicama može se smanjiti određenim načinima pripreme hrane. Kuhanje je najbolji način pripreme jer se kuhanjem gubi 30-40 % mineralnih tvari. Uz to, vodu u kojoj se meso ili povrće kuhalo potrebno je odbaciti jer su mineralne tvari iz namirnica migrirale u nju.
Naposljetku, u posljednje vrijeme sve se više proučava utjecaj prehrane temeljene na namirnicama biljnog podrijetla pa tako i biljnih izvora proteina. Utvrđeni su neki njeni pozitivni učinci na čimbenike upale. Međutim, nije još uvijek jasno je li to uslijed unos proteina biljnoga podrijetla ili biljne prehrane u cjelini.
Važno je hranu pripremati na načine kojima će doći do smanjenja količine kalija jer su namirnice biljnog podrijetla upravo bogate kalijem.
Kod bubrežnih bolesti važno je obratiti pozornost na unos zdravih izvora masnoća s ciljem sprječavanja pojave ateroskleroze.
IZVOR: https://www.krenizdravo.hr/
SLIKA: https://pixabay.com/
