Medvjeđi luk ili crijemuš (lat. Allium ursinum) je višegodišnja biljka koja u divljini raste u šumama na vlažnom tlu. Potječe iz Europe i Azije, a postoje indikatori da se konzumirala još 9000 godina prije nove ere.
Legenda kaže da je medvjeđi luk dobio ime po tome što je privlačio smeđe medvjede u sjevernoj Europi odakle potječe. Ova biljka je najčešće bila prva dostupna biljka nakon hibernacije pa se smatralo da je medvjedima vraćala snagu i vitalnost.
Svi dijelovi biljke su jestivi pa se često koristi u kulinarstvu, a okusom je vrlo sličan češnjaku ili vlascu. Cvijet i lukovica medvjeđeg luka se koriste u medicinske svrhe i smatra se da pomažu liječenju brojnih stanja.
Koliko je ova biljka popularna u narodnoj upotrebi, govori i činjenica da se svake godine u Ebersbachu u Njemačkoj održavaju Dani medvjeđeg luka.
U nastavku saznajte više o zdravstvenim prednostima medvjeđeg luka, njegovom uzgoju i berbi te različite načine na koje ga možete upotrijebiti.
Medvjeđi luk – zdravlje
Medvjeđi luk je bogat antioksidansima te sadrži antibakterijska i protuupalna ljekovita svojstva. Koristi se u medicinske svrhe jer:
- pomaže kod visokog tlaka,
- jača imunitet,
- smanjuje koncentraciju “lošeg” kolesterola u krvi,
- olakšava probavne probleme.
Kao i kod češnjaka, u medvjeđem luku se nalaze različiti sumporni spojevi koji djeluju ljekovito. Listovi medvjeđeg luka sadrže vitamin C i karotenoide, a lukovice sadrže pretežno ljekoviti spoj alicin.
Poljski znanstvenici s Odjela za farmakognoziju Sveučilišta u Krakowu navode da medvjeđi luk posjeduje sljedeće aktivne biljne spojeve:
- sumporne spojeve – cisteinske sulfokside, tiosulfinate, disulfide i trisulfide,
- steroidne glikozide – npr. diosgenin,
- flavonoide – npr. kempferol,
- lektine.
U ljekovite svrhe može se konzumirati u obliku tinkture (30 – 60 kapi dnevno) ili u obliku kapsula u kojima se nalaze osušeni listovi medvjeđeg luka.
Međutim, u ljekovite svrhe se ne smije koristiti bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.
Medvjeđi luk – uzgoj
Bilo da želite posaditi medvjeđi luk kako biste kuhali s njim, pripravljali tinkture ili samo kao ukras zbog bijelih cvjetova, trebat će vam vrt. Dobra vijest je da ne zahtijeva puno njege i lako raste.
Medvjeđi luk preferira hladniju klimu, a najčešće se sadi na jesen kako bi tijekom zime razvio korijenje. Preferira blago kiselo i vlažno tlo s dobrim sistemom odvodnje.
Lukovice se sade direktno u tlo s razmakom od 15 cm, a biljka naraste oko 3.7 m u visinu. Osjetljiv je na nekoliko štetnika i bolesti (kao što su lukova muha, resokrilci itd.) na koje treba obratiti pozornost.
Medvjeđi luk – berba
Medvjeđi luk najbolje je brati u razdoblju između ožujka i travnja, po mogućnosti prije nego što biljka procvjeta. Nakon cvjetanja listovi mogu biti malo gorki, ali se isto mogu brati.
Nemojte brati listove koji počinju poprimati smeđu boju, a lukovice skupljajte u jesen, upućuju stručnjaci s prirodoslovnog portala Plantea.
Ako ne uzgajate medvjeđi luk, možete ga pronaći u šumama i na vlažnom tlu. Raste iz lukovice, a mirisom podsjeća na češnjak.
Nemojte pobrati previše biljke kako bi mogla narasti ponovo dogodine. Listove lagano otkinite rukom ili škarama. Ubranu biljku možete držati u hladnjaku 7 do 10 dana.
Prilikom berbe važno je znati raspoznati medvjeđi luk od đurđevka koji je otrovan. Najbolje je da ga ne berete sami ako niste stručni u području ljekovitog bilja.
Medvjeđi luk – recepti
Svi dijelovi medvjeđeg luka su jestivi, ali u kulinarske svrhe najčešće se koriste listovi. Okusom podsjeća na češnjak, ali je blažeg intenziteta.
Listove je moguće jesti sirove ili kuhane, a prilikom kuhanja „uvenu“ na sličan način kao i špinat. Najčešće se koriste za pripremu pesta, ali moguće ih je upotrijebiti i u jelima kao što su:
- juhe,
- salate,
- sendviči,
- umaci,
- rižota.
Cvjetovi su malo jačeg okusa, a možete ih dodati u salate i sendviče ili kao ukras na jelima. Lukovice možete koristiti na isti način kao i češnjak.
Medvjeđi luk – pesto
Od medvjeđeg luka možete pripremiti fini pesto koji možete umiješati u tjesteninu ili staviti na pizzu.
Sastojci:
- 200 g listova medvjeđeg luka,
- 40 g pistacija,
- 1 čajna žlica soli,
- 120 ml maslinovog ulja,
- 30 g naribanog parmezana.
Priprema:
- Sve sastojke (osim maslinovog ulja) stavite u blender i blendajte, postepeno dodajući maslinovo ulje.
- Ako je pesto previše gust dodajte još ulja po potrebi.
- Servirajte po želji. Može stajati u frižideru 3 – 4 dana.
Medvjeđi luk – juha
Za pripremu ove kremaste juhe od medvjeđeg luka potrebno je oko pola sata.
Sastojci:
- 2 čajne žlice ulja ili maslaca,
- 1 luk (usitnjeni),
- 250 g krumpira (izrezan na kockice),
- 600 ml povrtnog temeljca,
- 100 g listova medvjeđeg luka,
- sol i papar po želji.
Priprema:
- Zagrijte ulje u zdjeli i dodajte luk. Pržite oko 5 – 6 minuta dok ne omekša.
- Dodajte krumpir, kratko pržite pa dodajte temeljac.
- Sve kuhajte oko 10 minuta ili dok krumpir ne omekša.
- Dodajte listove medvjeđeg luka i kuhajte par minuta dok ne omekšaju.
- Kada je sve kuhano, izblendajte juhu i servirajte.
Kada servirate juhu možete dodati cvjetove medvjeđeg luka na vrh za dekoraciju ili malo limunovog soka ili vrhnja za okus.
Medvjeđi luk – tinktura
Tinktura medvjeđeg luka najčešće se koristi u ljekovite svrhe koje su ranije navedene (snižavanje krvnog tlaka, kolesterola itd.).
Za pripremu je potrebno nasjeckanim listovima ili lukovicama napuniti bocu pa preliti 40–postotnom rakijom. Bocu se potom ostavlja na suncu barem tri tjedna.
Razrijedite 10 – 15 kapi tinkture u vodi i pijte 4 puta dnevno za najbolji efekt.
Medvjeđi luk – gdje kupiti?
Medvjeđi luk možete kupiti i u različitim oblicima:
- sjemenke,
- listovi,
- kapi.
Listove i sjeme je najbolje kupovati na tržnici od domaćeg uzgajača, a kapi možete naručiti iz specijaliziranih web trgovina.
Medvjeđi luk – nuspojave
Nisu poznate nikakve ozbiljne nuspojave na medvjeđi luk. U nekim posebnim slučajevima ova biljka može izazvati alergijsku reakciju. Osobe koje su osjetljive na češnjak, luk i poriluk trebale bi izbjegavati i korištenje medvjeđeg luka.
Zapažena je i pojava hemolitičke anemije kod stoke koja je hranjena lišćem i lukovicama ove biljke, a znanstvenici smatraju da su za to odgovorni dialilni tri- i tetrasulfidi koji su iznimno toksični za eritrocite, crvene stanice u krvi. Iako kod ljudi ovaj efekt nije zamijećen, ako ste anemični s pažnjom koristite medvjeđi luk.
Nije poznato kakav efekt ima na trudnice i dojilje pa se njima preporučuje izbjegavanje medvjeđeg luka.
S obzirom na to da razrjeđuje krv (i time snižava krvni tlak), osobe koje uzimaju antikoagulantne lijekove trebale bi izbjegavati medvjeđi luk.
Medvjeđi luk iznimno je zdrav, ali moguće je iskusiti trovanje ako se zamijeni nekom sličnom biljkom.
IZVOR: https://www.krenizdravo.hr/
SLIKA: https://pixabay.com/