Šparoga, lat. asparagus je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana.
Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu. Cijenjena je kao delicija već više od 2000 godina. Ova je biljka raširena po mnogim kontinentima jer ima mnogo podvrsta.
Neke se vrste koriste više za prehranu, druge samo za liječenje – poput Asparagus racemosus, znane kao Shatavari, koja se već tisućama godina koristi u Ayurvedi.
Šparoge su zbog svojega okusa i ljekovitih svojstava cijenjene još u razdoblju starog Rima kad su čitave flote brodova odlazile u prikupljanje šparoga za careve. Možda se upravo zbog toga šparoge ponekad zovu ”carsko povrće”. Danas u ovom vitkom, mesnatom povrću možemo uživati bez posezanja za carskim zalihama. No, danas je ova super-namirnica dostupna svima – šparoge možete kupiti na tržnici i u trgovačkim centrima. Možete se uputiti u branje divljih šparoga, što ujedno djeluje i kao anti stresna terapija.
Ljekovita svojstva šparoge
Šparoga ima bogatu nutritivnu vrijednost – sadrži vitamine A, K, B, C i E, folnu kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, kolin, cink, magnezij i selen.
Uz svoj bogat nutritivni profil, šparoga je siromašna kalorijama. 100 g šparoga sadrži tek 20 kalorija – što je čini idealnom namirnicom za mršavljenje.
Zahvaljujući saponinima i flavonoidima, šparoga ima snažna anti upalna svojstva. Zbog toga povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila.
Za prevenciju bolesti srca zaslužna je i velika količina vitamina skupine B, koji kontroliraju razinu homocisteina.
Šparoga je jedan od najbogatijih izvora rutina – flavonoida koji smanjuje kolesterol i krvni tlak te jača krvne žile.
Porcija šparoga sadrži čak 114 posto preporučene dnevne količine vitamina K, koji je neophodan za sintezu osteokalcina – proteina koji jača kosti.
Vitamin K sprečava nakupljanje kalcija u tkivima koje može dovesti do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Velike količine inulina u šparogi ključne su u liječenju probavnih problema. Naime, inulin je idealna hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari, smanjuju rizik od alergija i raka crijeva.
Vlakna u šparogi potiču probavu te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2.
Šparoga, uz lubenice i avokado, spada u namirnice najbogatije glutationom. Glutation je jedan od najproučavanijih i najvažnijih antioksidanata. Bitan je za cjelokupno zdravlje, obnavljanje imunoloških stanica i jedan je od najjačih sredstava za čišćenje organizma.
Niske razine glutationa povezane su s preranim starenjem, pa čak i smrti. Glutation je važan agens u borbi protiv raka jer štiti od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom.
U laboratorijskim istraživanjima glutation je u potpunosti zaustavio umnožavanje virusa AIDS-a.
Šparoga je moćan diuretik koji pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta. Nekoliko sati nakon konzumacije šparoga primijetit ćete promjenu mirisa mokraće. No, to nije ništa opasno, i sigurno to nije razlog zbog kojeg ih ne biste trebali jesti.
Zbog bogatstva folne kiseline šparoge su odlična hrana za trudnice.
Šparoga…
- sprečava bolesti srca i krvnih žila
- pomaže kod dijabetesa tipa 2
- prirodni je afrodizijak
- pomaže kod kroničnog umora
- štiti od alergije i astme
- pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca
- smanjuje kolesterol i visoki tlak
- odlična je namirnica za mršavljenje
- pomaže kod probavnih tegoba
- smanjuje rizik od karcinoma
- čisti organizam
Poboljšava zdravlje srca
Šparoge su izvanredan izvor folne kiseline i vrlo dobar izvor vitamina B6, nutrijenata koji su zbog utjecaja na razinu homocisteina bitni za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Kad su razine ovih B vitamina niske, razina homocisteina u krvi raste – ovo stanje značajno povećava rizik od bolesti srca. Homocistein potiče aterosklerozu smanjujući integritet krvnih žila te ometajući stvaranje kolagena. Rast razine homocisteina uočen je kod približno 20-40 posto osoba koje boluju od srčanih bolesti. Utvrđeno je da je konzumacija 400 mcg folne kiseline dnevno može smanjiti broj srčanih udara za 10 posto. Šparoge su bogate i ostalim nutrijentima blagotvornim za zdravlje srca, uključujući prehrambena vlakna, kalij, magnezij i kalcij.
Poboljšavaju zdravlje probavnog sustava
Šparoge sadržavaju posebnu vrstu ugljikohidrata – inulin.Inulin ne možemo probaviti, ali ga razgrađuju bakterije debelog crijeva koje pozitivno djeluju na naše zdravlje. Kad naša prehrana sadržava dovoljne količine inulina, rast i aktivnost ovih prijateljskih bakterija raste. A kada je populacija ovih za zdravlje blagotvornih bakterija brojna, mnogo je teže neprijateljskim bakterijama živjeti u našem probavnom sustavu. Šparoge su također dobar izvor prehrambenih vlakana koja potiču rad probavnog sustava i mogu pomoći u zaštiti od raka kolona.
Prirodna diuretička svojstva
Šparoge su vrlo dobar izvor kalija i relativno siromašne natrijem. Njihov nutritivni profil, u kombinaciji s aminokiselinama koje sadržavaju, čini šparoge snažnim diuretikom. U povijesti su se šparoge koristile za rješavanje problema s oticanjem, uključujući artritis i reumatizam, te za sprečavanje zadržavanja vode uzrokovanog PMS-om.
Poboljšavaju zdravlje fetusa
Razmišljate li o trudnoći ili ste u ranom stadiju trudnoće, morat ćete razmisliti o tome da šparoge postanu čest prilog vašim obrocima. Šparoge sadržavaju folnu kiselinu – esencijalnu kiselinu za sintezu DNA. Bez folne kiseline, stanice živčanog sustava fetusa ne dijele se pravilno. Neadekvatan unos folne kiseline tijekom trudnoće povezan je s nekoliko porođajnih oštećenja kao što je oštećenje živčane cijevi , spina bifida. Unatoč činjenici da je folna kiselina dostupna u velikom broju namirnica (njezino ime potječe od latinske riječi folium, što znači lišće, jer je nađena u zelenom lisnatom povrću), manjak folne kiseline je najčešći manjak nekog vitamina u svijetu.
Poboljšavaju zdravlje kostiju
Šparoge su također bogate nutrijentima koji imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje kosti. Izvanredan su izvor vitamina K i dobar izvor kalcija i magnezija. Vitamin K aktivira osteokalcin, odgovoran za integraciju kalcija u kostima, te je bitan u osiguravanju pravilne koagulacije krvi.
Potiču stvaranje energije
Šparoge su vrlo dobar izvor mangana, minerala u tragovima koji je esencijalan kofaktor superoksid dismutaze, enzima koji oboružava slobodne radikale stvorene unutar mitohondrija, te omogućuje neometan proces stvaranja energije. Šparoge su također dobar izvor tiamina, riboflavina i niacina, tri vitamina B skupine, esencijalnih za pretvorbu proteina, masti i ugljikohidrata u energiju. Šparoge su vrlo dobar izvor fosfora, esencijalne komponente ATP-a, goriva koje stanice koriste za energiju. Također su dobar izvor željeza, ključnog elementa hemoglobina, proteina koji omogućuje prijenos kisika u krvi.
Poboljšavaju optimalan antioksidativni status
Šparoge su izvanredan izvor vitamina C i vitamina A (kroz koncentraciju karotenoida) te dobar izvor cinka i selena. Ovi nutrijenti osiguravaju optimalno zdravlje svojom snažnom antioksidativnom aktivnosti kojom štite stanice od oksidativnih oštećenja slobodnim radikalima. Nekontrolirana aktivnost slobodnih radikala povezana je s povećanim rizikom od kroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, artritis i određene oblike raka.
Dodatne zdravstvene prednosti šparoga
Šparoge su također koncentriran izvor ostalih nutrijenata koji blagotvorno djeluju na zdravlje. Ovi nutrijenti uključuju proteine koji grade mišiće, bakar koji je hvatač slobodnih radikala te triptofan odgovoran za zdrav san. Budući da jedna šalica šparoga osigurava svega 43 kalorije, idealna su namirnica za kontrolu tjelesne mase.
Šparoge i rak
Prema mišljenju nekih alternativnih liječnika, šparoge su korisni za prevenciju i liječenje karcinoma.
Pritom se preporučuje koristiti kuhane šparoge.
Pretpostavlja se da se kuhanjem šparoga oslobađa asparaginaza – enzim koji pomaže uništavanju stanica raka.
Šparoge također sadrže glutation – snažan antioksidans koji štiti stanice od kancerogenih promjena.
Preporučena doza je 4 jušne žlice kuhanih šparoga dva puta dnevno – ujutro i navečer.
Najbolje je koristiti šparoge istovremeno s drugim prirodnim metodama, kao dio terapije protiv raka.
Uzgoj šparoge
Želite li pokušati uzgojiti domaću šparogu u svojem vrtu? Evo nekoliko korisnih savjeta.
Šparoga voli topla podneblja, mnogo sunca i humusno tlo. Ova biljka ne voli vjetar. Može podnijeti i veće hladnoće, ali joj je potrebno osigurati mnogo vlage jer inače može biti jako gorka i neukusna.
Bitno je dobro odabrati mjesto jer će na njemu šparoga rasti petnaestak godina.
Šparoga se sadi u jesen na dobro pognojenom tlu. Prave plodove šparoga daje tek od četvrte godine uzgoja.
Šparoga se bere u svibnju i lipnju. Nakon branja poželjno ju je odmah potrošiti ili pohraniti u hladnjaku gdje može stajati 4 – 5 dana. Šparoge također možete blanširati i zamrznuti.
Primjena
U kuhanju se domaća šparoga koristi cijela, a kod divlje šparoge se baca drvenasti dio. Domaća šparoga se kuha 5 – 8 minuta, ovisno o njezinoj debljini, a divlja još kraće, 1 – 2 minute.
Šparoge pristaju uz različite namirnice i mogu se koristiti u raznovrsnim jelima poput pita, rižota, štrudli, palačinki te salata.
Mogu se jesti i same – sirove, kuhane, pečene, pirjane, ukiseljene – kako tko voli!
IZVOR: https://miss7zdrava.24sata.hr/hrana/najzdravije-namirnice-svijeta-sparoge-1648
https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/sparoga
SLIKA: https://pixabay.com/