Fobije su po definiciji neopravdani strah i tjeskoba prouzrokovani određenim stvarima, živim bićima ili pak situacijama, te se manifestiraju s nizom neugodnih simptoma. Fobije najčešće u velikoj mjeri limitiraju sposobnost normalnog svakodnevnog funkcioniranja osobe koja pati od iste, ovisno, naravno, i o kojoj specifičnoj fobiji je riječ. Međutim, teško je zamisliti kako neke fobije nastaju zahvaljujući određenim trendovima. Osobe koje pate od straha od ugljikohidrata ili karbofobije sve se češće mogu sresti, te se najčešće radi o osobama koje su iz određenog trenda ili pak medijske buke koja je zadnjih godina učestalo demonizirala ugljikohidrate, zaista stvorili strah od konzumacije ugljikohidrata s krivim uvjerenjima kako štete zdravlju i debljaju. Sasvim krivo, a evo i nekoliko bitnih razloga. Naime, morat ćete se složiti kako je raznolikost u prehrani i umjerenost ključ dobrog zdravlja. Upravo ta raznolikost je ono što će naš organizam učiniti zdravijim i otpornijim na mnoge bolesti. Nema ni jedne vrste hrane koje će vam dati sve potrebne hranjive sastojke kako bi vaš organizam pravilno funkcionirao.
Debljaju li ugljikohidrati?
Što se tiče toga da ugljikohidrati debljaju, apsolutno krivo. Naime, ono što je bitno je broj kalorija koji unosite svakodnevno u vaš organizam te koliko kalorija dnevno utrošite. Ugljikohidrati i bjelančevine imaju dvostruko manje kalorija nego masti, pa je zato bitno smanjiti unos masti. No svakako se tu otvara drugo poglavlje u kojem se može na veliko pisati, a to su proizvodi s oznakom light, koji su jako moderni u zadnje vrijeme, iako mnogi ne znaju kako se zapravo u tim proizvodima nalazi jednako ili možda i više kalorija nego u punomasnoj verziji istog proizvoda jer su pretrpani šećerom. Dakle, oko na kalorije! Dajte prednost proizvodima s mononezasićenim i polinezasićenim mastima, a pripazite na unos proizvoda bogatih zasićenim mastima, posebno hidrogeniziranih ulja jer podižu razine lošeg LDL kolesterola koji je usko povezan s nastankom određenih kardiovaskularnih bolesti. Šezdesetih godina prošlog stoljeća krenuo je pravi medijski terorizam prema mastima kao glavnim uzročnicima mnogih bolesti, posebno kardiovaskularnih, potaknut tadašnjim uvjerenjima raznih stručnjaka te poznatom studijom Seven Countries study koja potiče mediteranski način prehrane (koji obiluje složenim ugljikohidratima). Napokon nakon 40-ak godina osuđivanja masti i nakon stotinjak studija, stručnjaci su promijenili mišljenje, te došli do zaključka kako masti ipak nisu glavni krivac za sve češća kardiovaskularna oboljenja. Ta vijest je odjeknula svijetom, a kao što možete i zamisliti, najsretniji su bili Amerikanci, toliko da je ta vijest dobila naslovnu stranicu poznatog američkog tjednog časopisa Time u 2014. godini s naslovom Eat butter – Scientists labeled fat the enemy. Why they were wrong”, u prijevodu ‘Jedite maslac – znanstvenici okrivili masti kao glavnog neprijatelja. Evo zašto su bili u krivu’. No ta vijest potakla je jedan opasan trend, te umjesto da se napokon krene u promociju uravnotežene prehrane, pojavili su se tužioci koji su spremno uperili prst u ugljikohidrate jer, naravno, netko mora biti kriv! To je bilo dovoljno da stvori novu medijsku senzaciju u svijetu zdrave prehrane te da stvori trend, strah ili način prehrane s malo ili nikako ugljikohidrata u krive svrhe, što može biti opasno po zdravlje. Ugljikohidrati ne debljaju, a nužni su za pravilan rad organizma, te eliminiranje istih, pogotovo na duži period, kao posljedicu može imati kronični umor, avitaminozu, dehidraciju, nastanak bubrežnih i crijevnih bolesti te još mnoge druge. Dakle, ako se malo pozabavite pravim informacijama, pogotovo ako i vi sami sebi odmičete ruku koja poseže za ugljikohidratima, shvatit ćete da je nastanak mnogih bolesti i debljanja upravo neuravnotežena prehrana i pretjerani unos kalorija, odnosno veći od onog kojeg utrošimo. Dokazano je da ljudi koji često poste su boljeg općeg zdravlja te jačeg imuniteta. Naime, manjak apetita kada smo bolesni je kao i visoka temperatura, odnosno obrambeni mehanizam organizma da se što prije izliječi i bolje bori protiv bolesti. Ali, osim na liniju, treba paziti i na zdravlje, jer normalna tjelesna težina nije sinonim za zdrav organizam što znači da treba paziti ne samo na kalorije, već i vrstu namirnica koje unosimo u organizam, pa tako treba pridati prednost namirnicama koje su bogate nutrijentima. Naime, postoje takozvane prazne kalorije, odnosno hrana ili pića koja sadrže mnogo kalorija, a vrlo malo nutrijenata (vitamina, minerala, vlakana, fitonutrijenata…).
Karbofobija, odnosno ukidanje najčešće kruha, tjestenine i kolača je jako štetan trend. Ugljikohidrati nam daju energiju povisujući razine šećera u krvi, masti također u manjim količinama su dobar saveznik, one otpuštaju energiju kada je organizmu potrebna. Svakako preferirajte voće, povrće i žitarica kada je riječ o ugljikohidratima, a unos hrane bogate mastima ne limitirajte samo na vikende budući da će koncentrirani unos prouzročiti nakupljanje masnih supstanci u arterijama koje se neće razgraditi, a ograničen redovit dnevni unos će uz preporučenu fizičku aktivnost dati mogućnost organizmu da ih razgradi i eliminira. Dakle, bacite oko na kalorije i kvalitetu namirnica s kojima se hranite, te čak i ako ste na dijeti, nema razloga da tu i tamo i vi ne uživate u nekoj slatkoj noninoj deliciji. Naravno, patite li od ozbiljnih zdravstvenih stanja, vaš liječnik je vaš najbolji i najsigurniji savjetnik.
