Bosiljak (Ocimum basilicus) je jednogodišnja začinska biljka iz porodice usnatica, čiji naziv potječe iz grčkog “basilikon” što znači “kraljevsko, ono što pripada kralju”.  Potječe iz Indije, te se smatra da je u Europu donesena od strane Aleksandra Makendonskog. Bosiljak je kroz povijest bio više poznat kao izvor mnogih praznovjerja, nego kao ljekovita biljka. Egipćani su ga koristili pri mumificiranju tijela vjerujući kako je dobar znak za zagrobni život. Stari Grci i Rimljani su mu pridavali demonska svojstva, kao Gaio Plinio poznati romanski pisac koji je napisao kako bosiljak može uzrokovati ukočenost i ludilo, dok su drugi vjerovali da šteti zdravlju jetre i želudca. Također u vrijeme starih Rimljana vezalo ga se za mitološko stvorenje “basilisko” slično zmiji za koje su vjerovali da ubija pogledom, dok je bosiljak djelovao kao protuotrov. Poznati britanski liječnik i botaničar u srednjem vijeku Nicholas Culpeper je vjerovao kako je bosiljak otrovan i šteti općem zdravlju organizma. Gali su je smatrali svetom biljkom, te se berba listova bosiljka dopuštala samo osobama koje bi prošle poseban ritual čišćenja.

Bosiljak je danas jedna od najrasprostranjenijih začinskih biljaka na Sredozemlju, te je najpoznatije njegovo korištenje u kulinarske svrhe. Najveći izvoznici bosiljka u svijetu su Italija, Francuska, Egipat i SAD (Kalifornija). Karakterističan miris i okus ovoj biljci daje kemijska tvar eugenol, no osim eugenola, bosiljak sadrži estragol i metileugenol koji se nalaze na popisu potencijalno kancerogenih supstanci. Iako u zanemarivim količinama, preporuča se umjerena konzumacija bosiljka.

Ljekovita svojstva bosiljka

Bosiljak ima izvanredna ljekovita svojstva, te je začinska biljka iznimno bogata hranjivim tvarima. Izvrstan je izvor vitamina i minerala poput vitamina C, vitamina K, vitamina A, vitamina B6, kalcija, željeza, magnezija, fosfora, te omega 3 masnih kiselina. Samim time što je bogat ovim važnim nutrijentima pomaže u održavanju kardiovaskularnog sustava zdravim, te spriječavanju nastanka mnogih upalnih i malignih bolesti.  Od velikih koristi za naše zdravlje su flavonoidi koji djeluju kao snažni antioksidansi, te štite stanice od oštećenja koja mogu nastati djelovanjem slobodnih radikala. Studije su pokazale kako bosiljak zahvaljujući svojim uljima djeluje antibakterijski, te uvelike smanjuje rast određenih bakterija poput E. Coli i zlatnog stafilokoka (lat.Staphylococcus aureus). Ulje bosiljka ima protuupalno djelovanje, inhibiranjem djelovanja određenih enzima koji uzrokuju upale, te je dokazana njegova učinkovitost u ublažavanju simptoma kod osoba koje pate od sindroma iritabilnog crijeva i drugih upalnih procesa u probavnom traktu, te reumatoidnog artritisa. Koristi se i kao narodni lijek protiv nervoze i tjeskobe, konzumacijom čaja od listova suhog bosiljka. Također pomaže u kod tenzijskih glavobolja, tako da se udiše para iz vrele vode u koju stavite nekoliko listova suhog bosiljka.

Bosiljak u kulinarstvu

Mirisni listovi bosiljka igraju glavnu ulogu u najpoznatijim receptima talijanski kuhinje, no nalazimo ga u mnogim tradicionalnim receptima i drugih mediteranskih zemalja. Bosiljak se može koristiti sušeni ili pak svježi. Svježi je svakako bolja opcija jer svojom aromom podiže okuse jela na poseban način. Najpoznatiji recept u kojem bosiljak igra glavu ulogu je zasigurno pesto genovese, odnosno poznati talijanski umak od bosiljka, koji se priprema još sa pinjolima i maslinovim uljem. No bosiljak možete dodati u razne recepte, posebno se lijepo kombinira sa rajčicama, dakle svakako ga dodajte u umak od rajčica. Možete ga koristiti u raznim umacima za tjesteninu, marinadama za meso, ali i u nekim kolačima. Najbolje ga je ne rezati nožem, jer tako gubi dosta ulja i samim time svoje arome, pa ga je najbolje rukama iskidati na dva tri manja komada, te dodate pri samom kraju kuhanja. S listovima bosiljak možete napraviti ukusno aromatizirano ulje s kojim možete začiniti salate ili druga jela, tako da u staklenku dodate 10-ak listova bosiljka, češanj češnjaka i napunite je maslinovim ulje, te ostavite da odstoji barem jedan dan prije korištenja. Ukoliko imate puno listova bosiljka i neznate kako ih iskoristiti, napravite veću količinu pesta, te ga zamrznete i na taj način imate uvijek pri ruci fini umak za tjesteninu ili pa njoke. No možete zamrznuti i svježe listove bosiljka, tako da ih rasporedite na lim koji vam može stati u zamrzivač i nakon par sati ih izvadite vani i brzo stavite u vrečice za zamrzavanje, jer se listovi jako brzo odmrznu, te ih vratite u zamrzivač i koristite po potrebi.

Kako uzgojiti bosiljak

Naime bosiljak je najbolje uzgojiti iz sjemena, no možete i kupiti sadnice ukoliko vam se tako čini lakše. Možete ga uzgojiti na balkonu, u vrtu ili pak u zatvorenom prostoru, gdje uspijeva jednako dobro, no uz redovito zalijevanje i mnogo prirodnog svijetla. Idealna temperatura za uzgoj bosiljka je između 20 i 25 stupnjeva, dakle zimi ga je najbolje uzgajati u kuhinji, uz prozor. Redovito zalijevanje je ključ uspjeha za uzgoj bosiljka uz dobru drenažu. Kao i svom začinskom bilju, tako i bosiljku je potrebno mnogo svijetla, te uspijeva samo u umjereno toploj klimi. Već ispod 20 stupnjeva uzgoj bosiljka postaje problematičan, dok za klijanje može podnijeti i niže temperature. Ima plitak korijen, te mu je potrebno mnogo vlage i redovito zalijevanje. Potrebno mu je toplo humusno tlo te za bosiljak, kao i za druge začinske biljke, izbjegavajte umjetno gnojivo, radije dodajte prirodna gnojiva poput otopina s češnjakom, kore od banane ili od koprive. U vazu širine najmanje 15 cm stavite nekoliko sjemenki na dubini od 1 do 2 cm. Koristite li duge vaze gdje se može posaditi više biljki, neka razmak između njih bude 20-ak centimetara. Slobodno ga često koristite, po nekoliko listića s tim da skidate prvo one starije, veće listove. Sa svake grančice ne skidajte više od jedne trećine listova.

Nekoliko finih recepata s bosiljkom

Pesto genovese
Umak od rajčica
Tjestenina s rajčicama
Pesto od tikvica
Umak od jogurta i začinskog bilja 
Kus-kus salata