Rodila se ljubav… tako bi mogli opisat osjećaj koji će vas obuzeti nakon što prvi put pripremite neku od neodoljivih domaćih marmelada, a ono što nećete moći zaustaviti više je želja za još i još. Tako su se osjećale naše none koje su marljivo po sezonama voća pripremale slasne marmelade koje djeci ne može zamijeniti ni jedna kupovna.
Osim što ih konzumiramo za doručak s kruhom i maslacem, možemo pripremiti razne slastice koje će s domaćom marmeladom dobiti onu posebnu notu. Naime, sama priprema marmelade može izgledati komplicirana, ali tvrdimo vam da će vam već iz prvog pokušaja uspjeti slijedite li tek nekoliko jednostavnih koraka.
Skoro sve vrste voća u kori sadrže veće količine pektina, biljnog vlakna koji se kod pripreme marmelada veže za šećer i tako daje gušću strukturu. Ako vam nedostaje vremena, a recept za marmeladu zahtjeva duže kuhanje, možete ga skratiti upotrebom džem-fixa. To se odnosi posebno na marmeladu od jagoda jer sadrže niske količine pektina. Dakle, pri pripremi marmelade od jagoda savjetujemo vam da koristite džem-fix jer ćete u protivnom morati povećati količinu dodanog šećera ili ćete morati jako dugo kuhati jagode čime će izgubiti sva nutritivna svojstva. No gdje je to moguće, savjetujemo vam da koristite samo šećer i voće. Omjer voća i šećera varira ovisno o vrsti voća s kojom pripremate marmeladu. Za slatko voće omjer je obično 2:1 (2 kg voća, 1 kg šećera), a za voće kiselkastijeg okusa taj omjer je bliži 3:2. No omjeri dosta ovise i o osobnom ukusu, dakle, recimo za marmeladu od limuna ili naranče ako volite manje slatku marmeladu, možete staviti manje šećera, ali s tim da dodate koru voća kako bi se marmelada zgusnula bez predugog kuhanja. Prema tome, dodavanje šećera nije jednako za sve vrste marmelada, pa se najbolje osloniti na starinske provjerene recepte i kasnije korigirati po želji. Još jedna bitna stvar kod pravljenja marmelada je da po mogućnosti koristite domaće voće za koje ste sigurni da nije prskano, no ako u to niste sigurni, ne preporučujemo vam korištenje kore pravite li marmeladu od citrusnog voća.
Kako biste provjerili je li marmelada skuhana i spremna za ulijevanje u staklenke, dosta je da špatulom poviše 
posude uhvatite malo marmelade i pogledate kako pada; prerijetka je ako brzo klizi niz špatulu ili kuhaču i treba je još kuhati, no ako su kapljice guste i sporo padaju, vaša marmelada je skuhana. Ili pak stavite mali tanjurić u zamrzivač na 10 minuta, izvadite ga i stavite malo marmelade. Nagnite tanjurić i ako marmelada sporo klizi, spremna je za ulijevanje u staklenke. Pripazite jer se tijekom kuhanja formiraju mjehurići zraka, pogotovo pri miješanju marmelade, pa vas može opeći jer počne prskati van posude.
Ono što je bitno kod pohranjivanja marmelada je svakako steriliziranje staklenki kako bi mogli što duže uživati u okusima vama najdražeg voća. Jedan od jednostavnih načina je taj da staklenke i poklopce prvo dobro operete, zatim ostavite da se osuše ili ih osušite čistom kuhinjskom krpom. Stavite ih u hladnu pećnicu i ostavite da se zagriju do 80 stupnjeva. Nakon što postignu tu temperaturu, ugasite pećnicu, izvadite ih i ne zaboravite koristiti debele kuhinjske rukavice kako se ne biste opekli. Vruću marmeladu ulijevate u vruće boce, vratite ih u pećnicu i zagrijte do 100 stupnjeva. Izgasite peć, zatvorite boce poklopcima, te ih ostavite u pećnici dok se skroz ne ohlade. Za druge načine kako sterilizirati staklenke pogledajte ovdje.
Pripremite slasne marmelade uz pomoć naših recepata:
Marmelada od krušaka sa sirupom od agave
