Balkon ljeti, a kuhinja zimi idealna su mjesta za uzgoj začinskog bilja tijekom cijele godine.Kako se približava zima i hladne temperature već uzimaju maha, idealno je vrijeme za staviti začinsko bilje na toplo mjesto bogato svjetlom, pa je zato upravo kuhinja idealan prostor za to. Osim što će nam uljepšati kuhinjski prostor, začinsko bilje je uvijek dobro imati pri ruci za začiniti i usavršiti gotovo svaki recept. No osim što daju posebnu aromu našim receptima te čine jela lakše probavljivima, koriste se i za konzervaciju hrane. Naime, naše none često su koristile peršin i lovor za čuvanje i pokrivanje nekih namirnica poput ribe, riže ili kolača kao kotonjada. Začinsko bilje je najbolje koristiti svježe, a ono osjetljivije poput bosiljka je najbolje dodati pri kraju kuhanja kako bi maksimalno iskoristili njegov okus i ljekovita svojstva. S obzirom na to da im je potrebno mnogo svijetla, stavite ih uz prozor, no daleko od izvora topline i vlage.
Ovo je 5 začinskih biljaka koje s lakoćom i uz malo truda možete uzgojiti i držati u kuhinji te ih koristiti tijekom cijele godine:
Bosiljak
Bosiljak je jednogodišnja biljka, karakterističnog lagano pikantnog okusa i mirisa, čiji se listovi dodaju mnogim jelima za podizanje okusa, kao što su umaci, salate, preljevi, slane torte i druga. Djeluje kao antiseptik, pa se koristi i za pripremu čaja koji pomaže u slučaju probavnih problema i respiratornih tegoba. Kao i svom začinskom bilju, tako i bosiljku je potrebno mnogo svijetla, te uspijeva samo u umjereno toploj klimi. Već ispod 20 stupnjeva uzgoj bosiljka postaje problematičan, dok za klijanje može podnijeti i niže temperature. Ima plitak korijen, te mu je potrebno mnogo vlage i redovito zalijevanje. Potrebno mu je toplo humusno tlo te za bosiljak, kao i za druge začinske biljke, izbjegavajte umjetno gnojivo, radije dodajte prirodna gnojiva poput otopina s češnjakom, kore od banane ili od koprive. U vazu širine najmanje 15 cm stavite nekoliko sjemenki na dubini od 1 do 2 cm. Koristite li duge vaze gdje se može posaditi više biljki, neka razmak između njih bude 20-ak centimetara. Slobodno ga često koristite, po nekoliko listića s tim da skidate prvo one starije, veće listove. Sa svake grančice ne skidajte više od jedne trećine listova.
Peršin
Peršin je zasigurno jedna od začinskih biljki koje je najlakše uzgojiti na balkonu ili pak u kuhinji, te se najčešće koristi za pripremu mnogih jela kojima daje posebnu aromu. Što se tiče dodavanja listova peršina u jela, najbolje ga je dodati pri kraju kuhanja kao i ostalo začinsko bilje kako bi se sačuvali okus i ljekovita svojstva. Posadite sjemenke na dubini od 3 do 4 cm u vlažno i plodno tlo; uz temperaturu od 20 stupnjeva niknut će u roku od 15-ak dana. Razmak između biljki trebao bi biti od 15 do 20 cm. Peršin je najbolje posaditi u proljeće kada su temperature optimalne za sadnju ove začinske biljke. Potrebno je dodati više sjemenki jer postotak onih koji će niknuti je inače iznimno nizak. Ljeti ga je dobro držati u sjeni, a ne na direktnoj sunčevoj svjetlosti, a zimi je bolje staviti ga u kuhinju uz prozor te mu osigurati dovoljno vlage, uz redovito zalijevanje. Peršin je dvogodišnja biljka te kasnije odlazi u sjeme, kada ga je najbolje iščupati, obnoviti tlo i posaditi nove sjemenke. Ovdje pročitajte više o raznim načinima na koje možete pohraniti peršin.
Metvica
Metvica sa svojim karakterističnim i intenzivnim mirisom i okusom mentola je idealna za pripremu mnogih jela i pića, ali i za
pripremu eteričnog ulja koje je odlično koristiti kao prirodni osvježivač prostora, u kupkama te za pripremu domaćih kozmetičkih proizvoda. Metvica je zeljasta začinska biljka koja može narasti i do 100 cm. Nakon što se posadi, zaista sporo raste, no kasnije se brzo raširi i okupira cijeli slobodan prostor vaze u koji ste je posadili, pa je bolje da je posadite odvojeno od drugih začinskih biljaka. Voli vlagu i mnogo svjetla kao i za druge začinske biljke, pa pazite da tlo nije suho i stavite je blizu prozora kako bi imala što više svjetla. Zimi je držite u kuhinji jer je metvica posebno osjetljiva na niske temperature, a ljeti je možete slobodno držati na balkonu. Metvicu se preporučuje saditi u jesen, no to možete napraviti tijekom cijele zime, pa sve do travnja. Sjemenke se stavljaju na 5 cm dubine.
Vlasac
Vlasac, bliski srodnik luka, ima cjevaste, šuplje i duguljaste listove koji narastu i do 30 cm. Zimi ga je dobro držati u kući, no vlasac za razliku od drugih začinskih biljki jako dobro podnosi i niske temperature za vrijeme kojih ide u takozvanu fazu mirovanja, kada se listove osuše, no korijen će pustiti nove listove čim temperature porastu. Najbolje je ga posaditi u proljeće, a kada naraste do 25 cm, dovoljno ga je izrezati uz dno te ga koristiti za pripremu i začinjanje mnogih jela. Možete ga i zamrznuti tako da ga usitnite škarama ili nožem i stavite u vrećice za zamrzavanje jer je tako ukusniji od osušenog vlasca. Vlasac ne treba mnogo brige te je jedna od najjednostavnijih začinskih biljki za uzgoj kod kuće. Vlasac možete tijekom sezone rezati više puta, a on će se jako brzo oporaviti i pustiti nove listove koji zaista jako brzo rastu. Možete ga uzgojiti iz sjemena ili pak presađivanjem, no svakako je opcija uzgoja iz sjemena mnogo bolja. U proljeće će vam uljepšati balkon ili kuhinjski prostor s prekrasnim ljubičastim cvjetovima.
Timijan
Timijan ili majčina dušica je višegodišnja biljka koja formira polugrm visine 30 cm, a u vazi može trajati od 3 do 5 godina. Timijan za razliku od većine začinskih biljki ne podnosi vlagu, pa je za uzgoj timijana potrebno lagano kamenito i vapnenasto tlo. Lakše podnosi niske temperature, ali ga je svakako bolje staviti u kuhinju na mjesto s mnogo prirodnog svjetla za vrijeme niskih zimskih temperatura. Kao i za metvicu, treba paziti na korov jer ga ne zagušuje, no sa sadnjom u manjim vazama nećete imati tih problema. Odlučite li se za uzgoj iz sjemena, dovoljno je da stavite nekoliko sjemenki u zemlju koje prekrijete s centimetrom zemlje. Nakon što biljka nikne, trebate je redovito zalijevati, te dok je još mlada biljka, redovitim rezanjem ćete dodatno potaknuti njen rast. Idealno doba za sadnju timijana je jesen, dakle sada je pravo vrijeme. Listovi timijana koriste se za pripremu mnogih jela, idealan je za kombiniranje uz mahunarke ili krumpire, batate, ali i svježi u salatama, umacima i preljevima. Čaj od timijana je odličan u vrijeme prehlada i gripa, stimulira rad crijeva te povoljno djeluje na urinarni trakt. Timijan možete koristi svjež ili osušen, a za sušenje je potrebno staviti listiće u široku posudu na prozračno i zasjenjeno mjesto.
U zatvorenom prostoru ili balkonu, ali u većim vazama možete na jednostavan način uzgojiti još kadulju i ružmarin koji, doduše, ne podnose dobro niske temperature, grmastog su oblika, te zahtijevaju više njege i brige nego navedene aromatične biljke.
Umak od jogurta i začinskog bilja
Pesto od mente
Aromatizirani krumpiri
Pesto genovese
